Melanie Spitta

  • Rosa Keck u0026 Melanie Spitta (© Carmen Spitta)

Mi mami/phuri dej/ Rosa Keck

Voj thaj olakeri familija sine deportirime kotar i Belgija ko Auschwitz. Kotar o Auschwitz voj avili ko Ravensbrück thaj Bergen-Belsen. Pala kodo voj sine mukli slobodno kotar e Amerikancija ko Bergen-Belsen. Ki kodi vrama voj hasardas ple daja, olakere duje čhaven, jekhe čhave so bijangja olakeri phuri daj ko Auschwitz,olakere phralen thaj penjen ko majbaro numero, olakere nepoto, thaj kuzinora, savore mule ko Auschwitz. Najs e devleske so miri mami na sine sterilizirimi, Voj na sine sterilizirimi kidijal mi daj bijangja pes ko 1946 berš.

After 1945

Mi phuri daj/mami/ irisardas pes ko Soltau,kote so sine ko hospitali, astargja tuberkoloza ko kampo thaj ko kan sine ola difterija, lije las ko Hasselt, kote so dživdinela sine i sasti familija angleder te ovel deportirimi.Voj dživdisardas kote ko kher e bibajaja Melanie thaj o kako Arthur, kidijal me akharav len – vi von naj buteder dživde – e Belgijancora lije mle familija teli protekcija. Thaj mi daj bijandili odori ko Hasselt,soske mi phuri daj sine but kovli a e Nazistora peravde o kher mi daj na dijas mange čuči. Mi bibi i Melanie lijas la peste.Voj kodi vrama bijandas ple čaja e Christian, kola so me džanav, thaj pala kodo voj dijas me dajake olakero thud te pijav.Akaja storija butivar mi daj mothovela sine, thaj sine sakana mange sentimentalno thaj bilošali. Dži ko trin ja pale štar berš mi daj dživdinela sine ko Hasselt mire phure dajaja/mamijaja/ (mama si mami Romanes) Rosa-ja, lošali tha čajli. Pe agor avila miro phuro kako, miro papo so arakljas man, mlo Papo (pe Romani papo) o Walter Keck, khon sine mle mamijako phral, soske vov šundas kote si voj avilas thaj pala kodo legardas la ko Düren. Mlo majphuro kako o Walter Keck hasarda ple saste familija ko Auschwitz.

Mi daj Melanie Spitta

Nasvalipa ko tikne berša thaj i adolescencija

Mi daj sine bijandi ko Hasselt, Belgijate pe 2-to June 1946berš. Voj pelas nasvali kotar I tuberkoloza khana sine kop le dajakero vogi, me dajakero trajo sine sano sar tav. Haljovela pes kaj si but nasvali voj sine legardi kotar ko hospitalo.
Sine olen but lačhe nakavde berša khetane mle mamijaja dži ko 1958 berš, sa kana na muli sine mi mami. Mi daj nikana na nakavdas akaja dug.

E terne ko sanatorium vaš e pharne bukeskere nasvalipa

Voj sine pala kodo bičhaldi ko buteder sanatoriumora, sar ki Norderney, soske ko Upruno Nortijako baro paj , šaj te lel lufta so ka ovel lačho pala olakere pharne buke, numa sine maltetirimi . Na numa voj, bilačho tretmano sine thaj e javeren čhaven odori ko adava kher. Kodo si evidentno akana– voj sakana vakerela sine pale thaj pale kobor daravutno si akava drom. Sar akala sastipaske bučara o sestre voj akarela sine olen kontrolorija, tretirinena sine e čhaven but nasul/ bilačhe/. Von sine čhalavde phundrencar thaj maltetirime. Voj sakana phenela sine kodo, sar sine olake nasul te ovel zurali ki jekh vrama e sastipaskere bučarencar ki jekh rig a ki aver te ovel vi mamuj e Njamcora.

Violensa/nasulipe, dukavibe/ ki škola thaj khere

Ki škola ko Düren, voj sine vi odorik maltetirimi /dukavdi kotar e tikne berša: “Zigzag Gypsy Pack”. Ki mesaja bešle vakerela sine amenge sar sine dukavdini thaj korkori peske dijas pomoš thaj kuraži/zor/. Na sine lokho, na sine olenge lokho ki adaja macho societa. Ni sar čhavo ja pale tindžero.Voj majangle iklilas gelas peske kheraldan, sine phare nasvali sar so sine, angleder te kerel akaja but seriozno operacija ko 17-18 berš thaj na sine lokho te ovel sa odoleja khana bešela sine ple mašto dadeja numa arakhela sine ola. Našti sine te kelel peske e avere čhavencar, te na avela sine ko vakti kotar i škola kelela sine peske numa jekhe čhavesar.Na sine loko apsolutno na sine loko but sine bilošali bizi olakeri daj te ovel korkori.

Košmarija/dar ko suno/

Voj dikljas but sune ko sovibe. Voj dikhela sine ple daja ko suno thaj e sa nasulipa so ovela sine olake. Mi daj sakana vakerela sine mange kobor bari dar si kodo. Ko račha khana na sovevela sine olakeri phuri daj mothovela sine olake kobor bilačhe tha daravutne sine e stražarija olasar ko Bergen-Belsen. Mi mama/daj/ (mami ki Romani čhib) phendas kaj kodo sine i maj-bilačhi vrama ko Bergen-Belsen. Odori ka merelas sine kotar i dug. Hasarda ple čhaven ple daja thaj e avera familijakere dženen, voj marela sine pes ple trajoja te ačovel dživdi ko pagerdo ruinirimo kher.

Melanie Spittas filmo thaj olakeri bučhi ko civilno hakaja

Melanie Spitta, sar slobodno džuvli so anel decizije,Njamcisko Sintica ko avgo berša sine involvirimi ko miskibe vaš e civilno hakaja. Voj lija than sar participanto ko Avgo Romengo Kongreso ko London. Avgo drom ko jekh than kidije pes javera grupe kotar olakere manuša, amare manuša.

Voj sine bučarni ko Memorijalno Muzejo vaš o Holokaust ko Washington sektoro pala e Romengere persekucije thaj sine membro ki Internacionalno Romani Lumaki Unija thaj Romani Pen. Ko Decembro 1999 berš, mi daj ljias i pursak kotar o Otto Pankok Prize, avgo pursak vaš e Romengiri Kultura donirimi kotar o Günter Grass.

Maškar o 1980 thaj 1987 berš, mi daj , khetane e Katrin Seybold, producirinjgje štar dokumentarno filmura kola so phenena /sikavena/ o genocido kotar o Nacional Socializmo pe amara manuša thaj o rasizmo mamuj e Sintura thaj Roma.
Voj mangela sine te sikavel savorenge so si kerdo amare manušencar ko periodo katar o Nacional Socijalismo thaj sar o rasizmo dživdinela vi dureder vi akala divesa. E filmora si kerdime maškar 1980 thaj 1987 berš.

Filmura kotar i Melanie Spitta thaj Katrin Seybold

Ma han tumen amencar e ciganencar (gypsies) (43 min, 1980)

Amen sam Sintiura čhave a na gypsies (21 min, 1981)

Naklje dive thaj raća, drago čhavo: Gypsy (Sinti) in Auschwitz (75 min, 1982)

Hibali vorba: Kompenzacija vaš e Roma Gypsies (Sinti) ko Njamco? (ZDF, 83 min, 1987) Direktoro: Katrin Seybold, scenario Melanie Spitta, Akterija: Thomas Münz; Melanie Spitta

Ko dokumentarno filmo “Hibali Vorba” mi daj kerela sine bučhi 5 berš, kerela sine vizite ko nekoborom arhive thaj sikljiljas but detalora vaš e deportacije thaj amare familijengere dženengoro mudaripe kotar o Nacističko dokumentija. Buteder kotar o dokumentija so arakljas nasine džande thaj našti sine te oven ikalde publicno. Kodi vrama o genocido na sine prepindžardo sar avdives, e viktime so ačile dživde sine irisarde palpale te na len kompenzacija. E došale manuša vi adadžives naj sankciniorime/ kaznime/ šaj sine te keren peske kariere upral e viktime kola so ačile nasvale, čhorore thaj vi dureder dukavde kotar i diskriminacija. Mi daj mangela sine sa akava te motovel publično. Voj mangljas te sikavel e manušen kola so ačile dživde kotar o maribe te phenen peske memorie kotar o genocido te sikaven evidento kotar e dokumentora, te vazden i diskusija pala o rasizmo so džala permamentno vi akana.
Ko 1996 berš, voj lijas than ko avgo nacionalno buvljardo Romnjengoro Kongreso ko Cologne, kote voj vrobisardas pala peski bučhi ma te bistras so sine thaj kerdas netvorko/drakin/ e avere važno civilno hakajengere aktivistoncar sar so si i Ceija Stojka ja pale e giljavutnasar Esma Redzepova. Akava kongreso si dokumentirimo ki Jek Chib ko 1996 berš.
Ko 2005 berš, mi daj muljas kotar e pharne bukengo nasvalipe so astardas kana sine ko olekere dajakero vogi.