Ceija Stojka

Nuna Stojka vorbisarel vaš e olakeri cohra.

Akava si filijala kotar o Bergen-Belsen.

Ko Bergen-Belsen, na sine so te hal pes. Khonik na aviljas ko kampo thaj sa e vojakora thaj e nacistija kherena sine so trubuj avrijaldan thaj sakana pirena sine trujal o kampo.Voj thaj olakere duj čhavore rodena sine habe. Sakana sine vareso so šaj te arakhen te čhiven ko muj.

Thaj kidijal dikljam jekh kašt so sine amaro ikalipen. Cikne patrina iklile sine kotar o kašt, ko kašteskoro maškar, kova so sine phanda tikno, sine smola-sine phutardi, sar te phenav tuke akava?Kana o kašt thaj kotar e uprutne ranika ka ovel sine bangjardo kidijal, ikljovela sine i smola. E patrina thaj i smola khetane čivaja sine ko muj thaj čamjakeraja sine ola. E patrina sine amaro habe.

Thaj kodo sine vaš olate olakero dživdipaskero kašt. Thaj o kašt šukilo. Von džana sine odori palik thaj palik, ikalde nekoborom ranika, patrina thaj smola kotar o kašt. Kodoleske khana sijum sine olaja ko Bergen-Belsen, voj lija olasar ranik so araklja, ko kampo.Sine dost bilačhe mange dikhindoj ola kana arakljas kodo than. Ki olakeri memorija ačilas o than egzatno, kote sine e barake, than kote sine ple dajajaj khetane. Sar te si o kašt šukiljas kotar e prebud trupora so sine kotar e mudarde manuša uza oleste ki kodi vrama. Sar te sine jekh kašteskoro darhinako kašt šuko nekoborom ranikencar. Ranglja pe vastencar i phuv, ikalda i ranik thaj lija olasar i ranik.

Jo, kodo sine olakoro simbolo. Akava sine sakana čhivdo ko olakere pikture sar simbolo dži ko agor. Šaj numa duj droma na kerdas kodo. Upre tele ko sa e artikane kotora voj čhuta ranikako simbolo ko sa olakere pikture.Kodo sine olakero signaturako simbolo.Varekana voj lijas i skurto inicijalija sar CS, a na olakero familijako thaj olako anav Ceija Stojka, na o anav numa i ranik.