DUJTO PERSEKUCIJE
Pala i lendi slobodija kotar i Alijansa upral o Njamco thaj o mukipe avrijal kotar e ačile dživde manuša kotar o javera kampora, vaš e Sintura thaj e Roma na crdijas nula čhaso ja pale vareso javer te pharuvel pes sar ko Njamco kidijal vi ko avera Europakere thana.Pala o 1945 berš, e konsikvence kotar o Nacističko viktimizacija /persekucije/ sine ko sakova kher maškar sakova manuša kotar e Sintura thaj Roma. E manuša hasarde pire familijakere džene, e ačile dživde manuša sine vi dukavde thaj kovle sastipaja sar rezultato kotar o zorasar ispidimi bučhi ko kampo, butederenge sine činavdo o dureder familijakoro bajrovipe sar rezultato kotar e zorasar kerde sterilizacije. E manuša rodije pire familijakere dženen kola so sine deportirime ko javera kampora thaj majangle trubuja sine te aven khetane sar familije te den pes godi pala e mule džene bilošale so naj buteder lencar. Ko vakti kotar o Naci režimo, olengri phuv thaj barvalipa sine lendine, o themutno lil sine lendo vi e khera thaj ko lengere khera javera manuša bešena sine. Von sine regularno čhuvde te bešen ko barake, kote so bešena sine bi tato phaj, ko cikno than thaj telal bilačhe kondicije.E destrukcije ko familijakere strukture andas dži ko sasto ja pale parcijalno hasaribe kotar e but phurane profesije . E džanutne phurane tradicionalne buča so sine legarde kotar e jekh ki javer generacija ko familije soske e phure naj kote thaj našti te sikaven i bučhi e ternenge
Vi kidijal e phare dživdipaskere kondicijencar e traumencar kotar e paldipa, viktimizacija, nasvalima so legarela pes sakana ko sasto trajo, o invaliditeto, andas vi doperedre na-regulativno na-jekhipe, policijakeri represija thaj sakodivesesko rasizmo.
Sa ko sa, e gavernoskeri denicifikacija ki Federalno Republika Njamco džala sine pohari anglal, numa pala e Sintura thaj e Roma, kodo sine sar olenge te phenas khančik na sine kerdo. Ki umal kotar i juridistika, i policija sar vi ko aver gavernipe e nekanutne nacističko autoritetija vi e došarutnege kola so sine direktno involvirime ki eksterminacija naj sine kerdo sankcioniribe. Butederenge sine dendo o šaipe te keren bučhi ko olengere phurane pozicije ja palem te keren peskeri kariera. Ko sastipaskere biroa, ko distriktoske ofisora/biroa/ko univerzitetora thaj ko škole, e Roma thaj e Sintura resle pes e manušencar kola so planiringje thaj organiziringje ja pale lije thaj ko olengere deportacije. Von butivar sine telal maltetiribe /nasulipe/ thaj diskriminacija. Palik adava von pale avile jakha ko jakha e phurane administrativno phure bučarencar kola so činavde olengere beneficije khana rodije drumeskere pasora, khera, themutno lil, thaj kompenzacija pala e kerde nasulipa vi načačhipe.
E speciajalno “Gypsy Policisko Štacije” ko Naci režimo, kola so sine glavno responsibilno vaš manušengo khedipe thaj deportiribe akana si kerarde telal o anav “Landfahrer Policisko Štacije”. Von pharuvena sine informacije thaj kerena sine buti e phurane rasističko dosiejecencar thaj dosieja kerde angleder thaj pala i Nacističko era. I policija regularno organiziringja racije pe thana kote so bešena sine e Sintura thaj e Roma. E authoritija na mangle te den e manušenge migrantsko sertifikatija bašo šaibe pe kino-bikinipe, sertifikati bašo iranibe taro Njamcisko themutno lil sa e jeftisaribaja /mothovibaja kaj von sine paldime sar kriminalcora. O autoritetija vaš i upre vakerdi kriminalizacija na dengja kompenzacija pala o kerdo na-fer tretmano viktimizacija kerdi ki vrama kotar e olengoro kampeskoro panglipe. E policijakere autoritetija na legarde na dije e nacističko dosieja vaš e kompenzacijakere ciljora, a e žertve kidijal našti sine te registririnen sa kodo faktencar pala e kerde persekucije.Mamuj o Bavarijakoro Landfahrer Centro ki Themeskeri Kriminalističko Policijakoro ofiso lela sine e nacističko dosieja kote so sine khedine e personalno informacije pala e afektueme individue te šaj te crden pe rig sa e dende rovipena.
O zakono pala i kompenzacija pala e žertve kotar o Naci režimo si bazirimo upral o političko persekucije, pakiv thaj pe rasako viktimiziribe. Vaš e Roma thaj e Sintura, sar te si, akava zakono či trubuja sine te ovel validno, soske beršencar o vakeripe sine kaj von na sine rasističko perskuime/viktimizirime/. Vi o prominentno juridisto thaj reparacijakero eksperti o Küster, ko oleskero komentari vaš o Zakono pala i kompenzacija, datirinela o rasističko persekucije pe Roma numa kotar o 1943 berš na-akari, phenindoj kaj o došalipe vaš i kriminalno politika numa sine i doš/razlog/pe lengi persekucija. O Federalno Kris pala o Čhačhipe lijas andre akava interpretiribe thaj ko 1956 berš dijas avri i decizija kaj ” e asocijalno Romengere/Ciganengere/karakteristike sine fakto te oven viktimizirime angleder o 1943 berš “, kerdas judistifikacija kaj akava si numa sar so trubuj gindipe vi si pakivalo/ akava drumo:
“E ekperience sikavena kaj von si sikle te ikljoven kotar o drumo te keren kriminalo, specijalno te čoren thaj hohaven; ko buteder kejsora lende naj moralno implusija vaš respekto e averengere baravalipa thaj phuv, soske, sar vi e primitivno manuša, isi olen naobstruktivno instikto pe okupacija.”
(BGH 1956).
E Vidžaripaskere/e pobednikija/ dije zor te denacizirinen o kris, numa musaj sine te mukhen kodo angleder o 1945 berš. Na sine dost kotar o personalo kova so na sine involvirimo ko Naci režimo. Sar rezultato kodolestar, von čivde procedura kotar o 50 procentija te keren bučhi vi pala kodo so olengero avutnipe sine kotar o NSDAP afiliacija. Kotar o 50% nekanutni NSDAP membrura bučara uklile ko 80% pe 1951 berš khana o Njamcisko Bundestag andas decizija te del o hakaj e nekanutne administrativno bučarenge te irisaren pes palpale.
Akaja ladžutni kriseskeri praktika našti sine se pharuvelpes dži ko agor kotar o 1963 berš thaj sine čhivdi i doperdi pali olate i viktimizacija sine “jekh kotar o došalipa vaš e rasističko politika “. Okola kolengere rodipa sine irisarde palpale vaš kompenzacija upral i andini decizija, akana šaj sine te den nevo rodipe. E avera manuša kola so sine palpale irisarde te aplicirinen e negativno decizijaja ko Federalno kris na sine len hakaj te aplicirinen akana. Adaleja bute viktimenge negativno sine palpale irisardo o rodipe pala i kompenzacija.Ko 2015 berš, pe kodi vramaki prezidentka kotar o Federalno Kris pala o čhačhipe, publićno dijas jeftisaripe pe angluni skandalozno kriseski praksa.
E nekanutne bučara ko Rodipaskoro Centro vaš rasno Biologija kontiruimo ačile te keren bučhi ko mentalno hospitalija, sastipaskere autoritetija thaj univerziteto.O materijalo kotar o rasako rodipe vi dureder sine lendino/koristimo/dži ko 1980 beršipe, thaj arakljas nakritičko kontribucija na numa ko krisora thaj vi ki policija, aba thaj ko institucije pala socijalno protekcija vi edukacijakere žurnalola/lila/.
Akava periodo pala o 1945 berš,pala o kontuiniteto kotar o nacistija kola so kerena sine phareder o trajo e manušenge so ačile dživde thaj kerena sine olenge nevi diskriminacija, e odole vramakere aktivistija pala e civilno hakaja akale vramake phenen “Dujto persekucija/viktimizacija/ “.