NS persekucije/nasulipa
E Roma thaj e Sintura sine rasno persekucirime viktimizirime ko Njamco thaj ko okupirime thema. Von sine viktime kotar i segregacija, deportacije, masovno mudaripa, zorasar kerdi sterilizacija, zorasar ispidime te keren bučhi, masakrora thaj mudaripe ko koncentracijakere kampora. Ko Njamcisko them, kotar so crdije e persekucije, sa e Sinturenge thaj e Romengere familije sine dukavde kotar o rasističko persekucije thaj von hasarde ple familijengere dženen ki vrama kotar o Nazi režimo. Ki Europa,vi e Roma sine khetane telal e rasno persekucije thaj sine e nacistengo ciljo thaj olengere alijansake sar themutne, ko okupirime thana, thaj vi kana lije than ko maripe vaš deipe zor/otpor/vaš i slobodija. Buteder džene marde pes mamuj i njamcisko okupacija ko respektivno nacionalno miškipa deindoj zor mamuj e nacistora , kidijal sine e partizanora ki Istikani thaj i Teluni Čačerigeski Europa, ki Rusija ja pale sine otporo vi ki Franca.
E historisko ekspertora citirinena javera numerija kotar e mudarde Sintura thaj Roma ki vrama kotar o Naci režimo. O došalipe si ko limitirimo rodipe pala o genocido pe Roma thaj e Sintura. Kotar e nesave koncentraciono kampora arakhena pes parcijalno ja pale but detalno hramome registora/zapisija/ vaš e manuša ko kampora,kola so garavde e došale manuša, numa vi kotar e internirime /pangle lenge manuša/. I situacija si aver ko thana kote so sine masovno phajraribe, sar so sine dominantno o kejso ki Čačerigeski/istikani/ Europa. But masovno limora akate na džanena pes vi adadžives, na džanel pes vi e mudarde manušengo identiteto. Vaš e bare kontrentracijakere kampora sar o Jasenovac ki Kroacija, vi odori isi javera numerija pala kodo koborom manuša si mudarde akate. Trujal e hasarde thaj na saste /celosno/ rekordora /registrija/vaš e došale, o rudimentarno historisko rodipe pala o genocido pe Roma thaj Sintura, mukela bari hiv e neve generacijenge/terne/. Sar te si, ko historisko reportija regularno isi procentija pala o numero kotar e mudarde manuša. E numerija si ambivalentno: Vaš e dukavde, ko avgo kotor naj diferencija kobor manuša si total/sa ko sa so de / mudarde isi, te si vi numa jekh žertva si pharo hasaribe ki familija ja e pašenge. Aba, e genocideski dimenzija ovela klaro pe kolektivno nivelo, o rezultato kotar o mudaripe andas generalno hasarde džaniba, čhib, profesija e manušengi, kidijal so e generacije vi dureder si direktno astarde e konsekvensenar kotar akaja destrukcija.
E rasističko persekucije/nasulipe, maltetiribe/pe Roma thaj e Sintira si funda vaš paši koperacija maškar javera socijalno aktorija, discipline thaj institucije. Ki/nauka-teorije thaj studije/ kerela pes sine e rasakoro rodipe, manušengoro klasificiribe pala o nivelo pe olengero digniteto thaj eksperimentora kerde pe manuša. Političko, zakonora sa buder anena sine pes kolencar so sine limitirimo o hakaj pe slobodno piribe, na dena sine pes prandina maškar e Sintura ja palem Roma e Njamcorencar deindoj funda pala e zorasar ispidipe ko kampo, zorasar ispidime pe bučhi thaj deportacije. I policija apsinela sine thaj deportirinela sine e manušen ko kampora.O Wehrmacht participiringja ko sa e kriminalno aktija ko avera thema, numa majbut ki Čhačherigeski Europa thaj ki Rusija.O Njamco okupiringja javera thema javere čhande, dži kote nesave thema dikhena pes sine sar njamcisko, soske e Dancija, e Holanda, Finska i i Nacifikacija ki societa kerela pes e propagandaja, e manuša kotar e Istikani Evropa thaj i Rusija sine paldime marde, eksploatirime thaj mudarde pala e rasistikani funda. O avera thema, o Ungro, Romanija, Bulgarija thaj e Kroacija, sine čhuvde ko avgo Trinpartitetno pakto (1940 berš) kotar o Njamco, Japano thaj i Italija. Von sine kotor thaj kotar o Holokausto, terorizacija, mudarindoj e Romen Sinturen, Bibolden, sar vi e dženen so marena sine pes mamuj olende ko olengere thema. Olengere armiencar lije than vi ki okupacija ko javera thema.
Na aba e themeskere persekucijake biroa/ofisija/, numa vi o ačile dživde manuša thaj okola so dikhle sa kodo angla lenge jakha, mothovena pala pire komšije, e sikavne, manuša so tradena busora, bikinutne, amala, pindžarde, vi e džene e familijengere kola so ačile sar lalore anglal o nasulipena, na phendine khančik anglal kodo nasulipe, kola so došljakerena sine olen, diskrimirinena sine olen thaj lele love love thaj materijalno benifito kotar olengoro čhororipe kotar e rasako maltetirime persekuime manuša. Aba kotor katar o direktno nasulipe kotar i deportacija, zorasar paldipa pe bučhi thaj mudaribe, familijako amalengo hasaribe sar vi o pharipe te našes-buteder džene garavena sine pes ko veš, bokhale, nasvalile but-sa kodo andas baro crdipe.
Ko javera čhibjakere varijante ko Romanes, i eksperienca kotar akaja sasutni eksterminacija, e Sinturengo thaj e Romengoro genocido si anavkerdo peskere terminoncar:
Samudaripen si čhuvdo andre ki nekanutni Yugoslavia thaj si kompozirimo kotar e vorbe: “Savore” thaj “Mudaripe” thaj lela pes ko senso kotar o “totalno destrukcija/uništiba/kosiba/”.
Pharrajmos sine sikavdo vakerdo ko 1990 beršipe ko USA kotar o Romano aktivisto thaj sajantisto/džandlo/ o Ian Hancock sar porajmos thaj si ” khrloskero nakavibe “. Sar te si sine vi lingvističko kritika pala kodo termino, soske e vorba isi vi aver konotacija. Akava si doš soske e romane aktivistura thaj godžaver manuša/sajantistora/ i Ágnes Daróczi thaj o János Bársony dureder dije propozalo pe termino “Pharrajmos”, so gindinela “destrukcija”ja pale “globalno eksterminacija”, ciljosar klaro te kerel pes limitiribe pe termino kotar o Naci genocido. Manchengromarepen si ekspresija so but Sintura kotar o Njamco lena te keren tranlacija sar “manušengoro mudaripe” thaj sar “zločin/nasulipe/ e manušipe ” so šaj te hačaren pes. O termino pe Sinto-Roma sine čhivdo kotar e aktivisto pala e civilno hakaja thaj nekanutno bučari ko Dokumentacijakoro Centro pala e Njamcisko Sintura thaj Roma o, Reinhold Lagrenne.
O Genocido si legalno termino thaj si kriminalno akto ko internacionalno zakono definirimo e ciljosar te hasarel pes te kerel pes eksterminacija pe sasti grupa ja palem grupakere kotoreske te kerel pes viktimizacija upral i funda kotar e nacionalno, etnikani, rasaki ja pale religisko avipen.